Velika većina zaposlenih u Sloveniji radi u kancelarijama, proizvodnim halama, trgovinama i drugim zatvorenim prostorima. Istraživanja pokazuju koliko je važan kvalitet unutrašnjeg zraka za ljudsko zdravlje. Posebno jer provodimo od 70 do 90 posto vremena unutar četiri zida, pri čemu stepen zagađenja zraka u zatvorenim prostorima može biti i do pet puta veći nego napolju. Kako navode u Evropskom savezu za javno zdravlje, gram zagađenja u unutrašnjim prostorima uzrokuje čak hiljadu puta veću izloženost nego na otvorenom.
Kvalitet zraka u objektima jedan je od ključnih faktora javnog zdravlja jer može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih stanja poput astme i raka pluća, kao i drugih problema, uključujući alergije, glavobolje, vrtoglavicu, umor i kardiovaskularne bolesti. Također bitno utiče na opće blagostanje i radnu učinkovitost pojedinaca.
U preduzećima se kvalitet zraka prepoznaje kao jedan od najvažnijih faktora produktivnosti. Poboljšanjem kvaliteta zraka i smanjenjem izostanaka zbog bolesti, prema Harvard Business Reviewu, produktivnost može porasti do osam posto, a kognitivne sposobnosti zaposlenih i do 61 posto. S druge strane, loš kvalitet zraka - primjerice previsoka temperatura prostora – može smanjiti učinak zaposlenih i do deset posto.
Smanjena koncentracija, koju može izazvati tzv. ustajali zrak s povišenom koncentracijom CO₂, može biti uzrok većeg broja grešaka na poslu, pa i radnih nezgoda. Niska vlažnost zraka u prostoru - čest problem tokom sezone grijanja - negativno utiče na imunitet, što povećava rizik od bolesti i bolovanja. Zaključak je da su firme koje osiguravaju optimalan kvalitet zraka u radnom okruženju produktivnije za oko deset posto.
Osim zagađivača iz vanjske sredine koji dospijevaju u zatvorene prostore, kvalitet zraka dodatno narušavaju čestice i supstance koje nastaju iz radnih procesa i opreme,
materijala i mašina, a pojavljuju se u obliku prašine, dima, spora mikroorganizama ili hemikalija. Prema Ambius istraživanju o utjecaju kvaliteta zraka na zadovoljstvo i produktivnost zaposlenih u američkim kompanijama, radnici najčešće ukazuju na lošu cirkulaciju zraka, prašinu te miris hemikalija ili dima, kao i na nedostatak biljaka koje imaju sposobnost apsorpcije čestica i smanjenja CO₂ u zraku.
U Sloveniji su kao štetnosti na radnom mjestu definirani: toplotni uslovi, buka, osvjetljenje, vibracije, elektromagnetna i umjetna optička zračenja te opasne hemijske supstance,
navode iz Inspektorata za rad. Prošle godine evidentirano je 55 prekršaja vezanih za temperaturu i 13 vezanih za osvjetljenje.
Pravilnik o zahtjevima za osiguranje sigurnosti i zdravlja radnika na radnim mjestima nalaže poslodavcima da odgovarajućim mjerama osiguraju da u radnim prostorima uvijek ima dovoljno svježeg zraka, u skladu s radnim procesima i fizičkim opterećenjima radnika tokom rada. Također je obavezno redovno servisiranje i održavanje ventilacijskih sistema.
U slučajevima kada se na određenim radnim mjestima ne može spriječiti stvaranje plinova, para, isparenja ili prašine u koncentracijama štetnim po zdravlje, prostor mora biti opremljen uređajem za lokalnu ventilaciju, a potrebno je osigurati da ventilacijski ili klimatizacijski uređaji tokom rada ne uzrokuju štetne propuhe. Pravilnik određuje i količinu zraka koji se dovodi u prostor prema intenzitetu radnih zadataka. Relativna vlažnost dovedenog zraka zavisi od njegove temperature.
Radni prostori koji imaju dovoljno velika prozorska ili druga ventilacijska otvaranja, a u kojima se ne proizvode emisije štetnih supstanci u koncentracijama opasnim po zdravlje, mogu se prirodno provjetravati. Poslodavac je također dužan osigurati da temperatura zraka u radnim prostorima tokom radnog vremena odgovara fiziološkim potrebama radnika, u zavisnosti od prirode posla i fizičkog opterećenja, osim u rashladnim prostorima, gdje se primjenjuju posebni standardi za rad na hladnoći.
Temperatura zraka u radnim prostorima ne smije prelaziti 28 °C, a zaposlenima koji rade u tzv. „vrućim radnim prostorima“ poslodavac mora obezbijediti temperaturu do 20 °C
u pomoćnim prostorijama, na hodnicima i stepeništima povezanima s takvim prostorima.
Iz Inspektorata objašnjavaju da tokom ljetnih mjeseci najčešće primaju prijave zbog povišenih temperatura i vlažnosti na radnom mjestu, a povremeno i zbog promaje.
Kvalitet zraka u uredu
Faktori i utjecaji na zaposlenike
Prilikom projektovanja poslovnih i industrijskih objekata, kao i pri njihovom održavanju, ventilacija se često zanemaruje kao jedan od ključnih faktora, iako ima značajnu ulogu u očuvanju kvaliteta zraka i zdravlja same zgrade.
Kako ističu u kompaniji Lunos, koja proizvodi ventilacione sisteme sa i bez rekuperacije toplote, svijest o značaju kvaliteta unutrašnjeg zraka u preduzećima je u porastu, ali se učestalost ulaganja značajno razlikuje zavisno od vrste prostora i veličine preduzeća.
„Razlika je posebno izražena između kancelarijskih prostora i proizvodnih objekata. U prostorima gdje je prisutnost ljudi dugotrajna i samim tim postoji veća potreba za kontrolisanom izmjenom zraka, tipično u kancelarijama, preduzeća sve češće uvode mehaničku ventilaciju. S druge strane, u proizvodnim halama još uvijek često dominira prirodna ventilacija ili minimalna tehnička rješenja, osim u slučajevima kada to zahtijeva tehnologija ili zakonodavstvo,“ objašnjava Sandra Ivanović Maričič, voditeljica marketinga u Lunosu Slovenija.
Manja preduzeća i obrtnici uglavnom se odlučuju za investiciju tek kada se suoče s problemima poput vlage, neugodnih mirisa ili pojave plijesni. U većim kompanijama ventilacioni sistemi su često dio šire kadrovske i održive strategije, najčešće kod novih izgradnji ili sveobuhvatnih energetskih obnova.
Preduzeća najčešće reagiraju tek kada se u radnim prostorima pojave plijesan ili vlaga – to se dešava u sanitarnim prostorijama, garderobama i skladištima, kao i u salama za sastanke, gdje se tokom dugih sjednica brzo poveća koncentracija CO₂, što se prepozna kao loš zrak. Ili pak kada u prostorijama osjete neugodne mirise koji smetaju zaposlenima i posjetiocima, ili povežu izostanak zaposlenih s nedovoljnom ventilacijom. Mehaničkom ventilacijom može se zamijeniti klasično otvaranje prozora, čime se - kako navodi sagovornica - smanjuju i troškovi grijanja.
Kada je riječ o investiciji, najčešće se javljaju četiri dileme, a pokazuje se da su one neopravdane. Preduzeća zanimaju: isplativost ulaganja, građevinski zahvati pri ugradnji sistema, „nametljivost“ uređaja zaposlenima i potrebni kadrovski i finansijski resursi za održavanje.
„U poređenju sa državama poput Njemačke, Austrije ili skandinavskih zemalja, u Sloveniji još uvijek nemamo sistemsku podršku za ulaganja u kvalitet unutrašnjeg zraka. Tamo postoji više poticaja, certifikata i pravilnika koji motivišu kompanije na uvođenje ventilacije - često i zbog subvencija. U Sloveniji se još uvijek često oslanjamo na osjećaj - da li ‘miriše’ ili ne.
No kvalitet zraka ne određuje nos, nego ga utvrđuju mjerne naprave, analize i ventilacioni sistem“, navode u Lunosu Slovenija i dodaju da mehanička ventilacija više nije samo stvar udobnosti, već i zdravlja, efikasnosti te sve češće zakonskih i održivih zahtjeva.
Izvor: Delo i www.delo.si/delov-poslovni-center/podjetniske-zvezde