Zanimljive činjenice o plijesni i kako je spriječiti

Plijesan u domu nije samo estetski problem - može negativno utjecati na zdravlje te uzrokovati oštećenja namještaja i građevinskih materijala. Njene spore se šire zrakom i mogu izazvati respiratorne poteškoće, alergije te iritaciju očiju i kože.

Zašto se formira plijesan?

Plijesan počinje rasti kada relativna vlažnost zraka na površini pređe 80 %. To se može dogoditi kada topli, vlažni zrak dođe u kontakt s hladnijim površinama, gdje se ohladi i ispusti višak vlage. Ako se to događa često i kroz duži period, povećava se rizik od pojave plijesni. Tome mogu doprinijeti i svakodnevne aktivnosti, poput kuhanja, tuširanja, sušenja odjeće, pa čak i prisustvo kućnih biljaka.

Posebno osjetljive tačke su uglovi prostorija, gdje je zbog slabije cirkulacije zraka temperatura niža, kao i prostori iza namještaja, gdje je protok zraka otežan. Također, prozorski okviri su zbog kontakta s vanjskim zrakom često izloženi povećanoj vlažnosti, posebno u hladnijim mjesecima.

Kako održati zrak suhim i svježim?

Redovno provjetravanje je jedna od ključnih mjera za regulisanje vlažnosti. Ručno provjetravanje otvaranjem prozora je učinkovito, ali često nedovoljno, posebno u modernim, dobro izoliranim zgradama, gdje je prirodna izmjena zraka ograničena. Osim toga, dugotrajno provjetravanje otvorenim prozorima je energetski rasipno i može povećati troškove grijanja.

U takvim slučajevima mehanički ventilacioni sistemi, poput LUNOS-ovih decentraliziranih jedinica, predstavljaju optimalno rješenje. Ovi sistemi obezbjeđuju neprekidan dotok svježeg zraka i odvođenje viška vlage, bez potrebe za otvaranjem prozora. Rade tiho, bez promaje i istovremeno zadržavaju toplotu u prostoriji, što doprinosi energetskoj efikasnosti doma.

Optimalna vlažnost zraka za zdrav dom

Relativna vlažnost zraka u prostoriji treba biti između 40% i 55%. Ako je preniska, može uzrokovati suhe sluznice, pucanje drveta i opći osjećaj nelagode. S druge strane, previsoka vlaga stvara uvjete za razvoj plijesni, bakterija i grinja. Važno je znati da se vlaga mijenja ovisno o temperaturi – topliji zrak može zadržati više vlage, dok hladniji zrak uzrokuje njenu kondenzaciju na površinama.

Na primjer, ako zrak pri 20 °C ima relativnu vlažnost od 60%, prilikom hlađenja na 15 °C relativna vlažnost će porasti na oko 80%, što je granica pri kojoj se može početi razvijati plijesan. To znači da je, uz kontrolu vlage, važno održavati i odgovarajuću temperaturu prostorija, jer hladnije površine povećavaju rizik od kondenzacije vlage.

Prevencija pojave plijesni moguća je održavanjem optimalne vlažnosti, odgovarajuće temperature i redovnim provjetravanjem. Pravi ventilacioni sistemi omogućavaju stalnu izmjenu zraka bez toplotnih gubitaka, što osigurava svježinu i zdravo životno okruženje. Time ne samo da smanjujete rizik od pojave plijesni, već poboljšavate i kvalitet zraka i životnu udobnost za cijelu porodicu. Ukoliko se ipak pojave problemi s plijesni, preporučuje se što prije pronaći uzrok i otkloniti ga kako biste spriječili dugoročnu štetu.