Što bolji zrak udišemo, to smo produktivniji

Velika većina zaposlenika u Sloveniji radi u uredima, proizvodnim pogonima, trgovinama i drugim zatvorenim prostorima. Istraživanja pokazuju koliko je kvaliteta unutarnjeg zraka važna za ljudsko zdravlje. Posebno jer provodimo između 70 i 90 posto vremena unutar četiri zida, pri čemu je razina onečišćenja zraka u zatvorenim prostorima čak pet puta veća nego na otvorenom, a kako navode u Europskoj uniji za javno zdravlje, gram onečišćenja u zatvorenim prostorima uzrokuje i tisuću puta veću izloženost nego na otvorenom.

Loš zrak – više bolesti i grešaka

Kvaliteta zraka u zgradama jedan je od ključnih čimbenika javnog zdravlja, jer može dovesti do ozbiljnih bolesti poput astme i raka pluća, te drugih zdravstvenih problema, poput alergija, glavobolje, vrtoglavice, umora i kardiovaskularnih bolesti. Važno utječe i na čovjekovu dobrobit te učinkovitost.

U poduzećima to bi trebao biti jedan od ključnih čimbenika produktivnosti. Poboljšanjem kvalitete zraka u poduzećima, uz značajan pad izostanaka zbog bolesti prema Harvard Business Reviewu, produktivnost može porasti i do osam posto, a kognitivne sposobnosti zaposlenika do 61 posto. S druge strane, loša kvaliteta zraka, kao što je previsoka temperatura u prostoriji, može smanjiti učinkovitost zaposlenika i do deset posto.

Smanjena koncentracija, koju može uzrokovati tzv. ustajali zrak s povećanom koncentracijom CO₂, može biti uzrok većeg broja pogrešaka na poslu, ali i radnih nesreća. Preniska vlažnost zraka u prostoriji, što je prvenstveno izazov tijekom sezone grijanja, negativno utječe ponajprije na imunološki sustav, čime se povećava mogućnost bolesti i bolovanja. Možemo zaključiti da su poduzeća koja osiguravaju optimalnu kvalitetu zraka u radnim prostorima deset posto produktivnija.

Osim onečišćivača iz vanjskog zraka koji također ulaze u zatvorene prostore, zrak u poduzećima dodatno pogoršavaju čestice i tvari koje potječu iz radnih procesa, strojeva, opreme i materijala. Pojavljuju se u obliku prašine, dima, spora mikroorganizama, mogu biti kemikalije i slično. Prema Ambius istraživanju o utjecaju kvalitete zraka na zadovoljstvo zaposlenika i produktivnost u američkim tvrtkama, zaposlenici najčešće upozoravaju na lošu cirkulaciju zraka, prašinu te miris kemikalija ili dima, kao i na premalo biljaka u uredima za koje je poznato da imaju sposobnost apsorpcije određenih čestica iz zraka i smanjuju CO₂.

U Sloveniji su kao štetnosti u radnom okolišu definirani toplinski uvjeti, buka, svjetlosni uvjeti, vibracije, elektromagnetsko i umjetno optičko zračenje te opasne kemijske tvari, navodi Inspektorat za rad. Prošle godine zabilježili su 55 prekršaja vezanih uz temperaturu i 13 vezanih uz rasvjetu.

Poslodavac mora osigurati svježi zrak

Pravilnik o zahtjevima za osiguranje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radnim mjestima nalaže poslodavcima da svojim mjerama osiguraju da u radnim prostorima uvijek ima dovoljno svježeg zraka, u skladu s radnim procesima i fizičkim naporom radnika tijekom rada. Potrebno je osigurati redovito održavanje ventilacijskih uređaja.

Ako na određenim radnim mjestima nije moguće spriječiti nastanak plinova, para, isparavanja ili prašine u zdravlju štetnim koncentracijama, ta mjesta potrebno je opremiti uređajem za lokalnu ventilaciju i osigurati da ventilacijski ili klimatizacijski uređaji tijekom rada na radnim mjestima ne uzrokuju štetan propuh. Pravilnik također određuje količinu zraka koja se dovodi u prostor s obzirom na intenzitet radnih zadataka radnika. Relativna vlažnost dovedenog zraka ovisi o njegovoj temperaturi.

Radni prostori koji imaju dovoljno velika prozora ili druge ventilacijske otvore i u kojima ne nastaju emisije štetnih tvari u zdravlju štetnim koncentracijama mogu se prirodno prozračivati. Poslodavac mora također osigurati da temperatura zraka u radnim prostorima tijekom radnog vremena odgovara fiziološkim potrebama radnika prema naravi posla i fizičkom opterećenju, osim u hladnjačama, gdje se primjenjuju pravila za rad na hladnoći. 

Temperatura zraka u radnim prostorima ne smije prelaziti 28 °C, a zaposlenicima koji rade u tzv. vrućim radnim prostorima poslodavac mora osigurati temperaturu do 20 °C u pomoćnim prostorijama, hodnicima i stubištima povezanim s vrućim radnim prostorima. Na Inspektoratu pojašnjavaju da se tijekom ljetnih mjeseci najčešće zaprime prijave vezane uz povišene temperature i vlažnost na radnom mjestu, ali povremeno i zbog propuha.

Kakovost zraka v pisarni
Dejavniki in vplivi na zaposlene

Uredi i dvorane kao dva svijeta

Pri planiranju poslovnih i industrijskih objekata te pri njihovu održavanju, ventilacija se često zanemaruje kao jedan od ključnih faktora, iako značajno doprinosi održavanju kvalitete zraka u prostoru te zdravlju same zgrade.

Kako ističu u tvrtki Lunos, koja proizvodi ventilacijske sustave s rekuperacijom topline i bez nje, poduzeća sve više prepoznaju važnost kvalitete unutarnjeg zraka, ali se učestalost investicija i dalje znatno razlikuje ovisno o vrsti prostora i veličini poduzeća.

"Razlika je posebno izražena između uredskih prostora i proizvodnih pogona. U prostorima gdje je dugotrajnija prisutnost ljudi, kao što su uredi, postoji veća potreba za kontroliranom izmjenom zraka te tvrtke sve češće uvode mehaničku ventilaciju. S druge strane, u proizvodnim halama i dalje uglavnom prevladava prirodna ventilacija ili osnovna tehnička rješenja, osim u slučajevima kada to zahtijevaju tehnologija ili zakonodavstvo", pojašnjava Sandra Ivanovič Maričič, voditeljica marketinga u LUNOSU Slovenija.

Manja poduzeća i obrtnici najčešće se odlučuju na ulaganje kada se suoče s problemima poput vlage, neugodnih mirisa ili plijesni. U većim poduzećima, sustavi ventilacije često su dio šire kadrovske i održive strategije, prvenstveno kod novogradnji ili cjelovitih energetskih obnova.

Nevidljivi zrak - sve dok ne postane problem

Poduzeća najčešće reagiraju kada se u radnim prostorima pojavi plijesan ili vlaga – to je čest slučaj u sanitarnim prostorijama, garderobama i skladištima, kao i u dvoranama za sastanke gdje se tijekom dugih sastanaka brzo povisi koncentracija CO₂, što se prepoznaje kao loša kvaliteta zraka. Također, nelagodne mirise koji smetaju zaposlenicima i posjetiteljima često povezuju s nedovoljnom ventilacijom, a ponekad se loša ventilacija smatra uzrokom učestalijih bolovanja. U tim slučajevima, mnogi žele zamijeniti klasično otvaranje prozora mehaničkom ventilacijom, što, prema riječima sugovornice, dovodi do smanjenja troškova grijanja.

Kad je riječ o ulaganju, najčešća su četiri glavna upita za koja se kasnije pokazuje da su neutemeljeni: isplativost ulaganja, nužna građevinska prilagodba za ugradnju sustava, potencijalna smetnja zaposlenicima te dodatni kadrovski i financijski resursi potrebni za održavanje.

"U usporedbi sa zemljama kao što su Njemačka, Austrija ili skandinavske države, u Sloveniji još uvijek nemamo sustavnu potporu za ulaganja u kvalitetu unutarnjeg zraka. Tamo postoji više poticaja, certifikata i pravilnika koji kompanije motiviraju za ventilaciju - često i putem subvencija. U Sloveniji se još uvijek često oslanjamo na vlastiti dojam - miriše li ili ne. No, kvalitetu zraka ne određuje nos, nego mjerni uređaji, analize i ventilacijski sustavi," objašnjavaju u LUNOSU Slovenija i dodaju da mehanička ventilacija više nije samo pitanje udobnosti, već i zdravlja, učinkovitosti te sve više i zakonskih i održivih zahtjeva.

LUNOS ventilacijski sustavi s povratom topline visokokvalitetno su i pristupačno rješenje za probleme s vlagom u vašem domu. Spadaju među energetski najučinkovitije sustave na tržištu, gotovo tihi, s visokom zvučnom izolacijom. Njihova ugradnja zahtijeva minimalnu intervenciju, što ih čini idealnima i za renovacije i za novogradnje. Osim toga, mogu se upravljati putem mobilnog uređaja i integrirati u vaš Pametni dom. Pronađite svoje optimalno rješenje za vlagu.  >>